Ispis iz bosanskog državljanstva

Tendencija ispisa iz knjige državljana BiH se smanjuje u proteklim godinama?

Tačno, sada se u prosjeku godišnje ispiše iz bosanskog državljanstva svega oko 3.000 ljudi, a iz godine u godinu taj broj postaje sve manji. Države koje su do sada bilo striktno opredjeljenje za jedno državljanstvo poput Danske, sada najavljuju uvođenje dvojnoga državljanstva što je odlična vijest za bosanskohercegovačke državljane u Danskoj. Također, jako dobra vijest za naše državljane u Njemačkoj jeste da je Njemačka već uvela dvojno državljanstvo za djecu stranaca pod određenim uslovima – riječ je novi iz 2014 godine odnosno o sporazumu konzervativaca njemačke kancelarke Angele Merkel i socijaldemokrata o proširivanju mogućnosti dobijanja dvojnog državljanstva za djecu stranaca. Time bi dugogodišnja debata o dvojnom državljanstvu konačno trebala biti završena. Pored toga, Bosna i Hercegovina trenutno pokušava potpisati sporazum o dvojnom državljanstvu sa Norveškom. Tako sve veći broj država uvodi mogućnost dvojnog državljanstva, a važno je navesti i to da se, čim Bosna i Hercegovina postane članica Europske unije, više ni jedno lice neće morati ispisati iz bosanskog državljanstva, budući da sve navedene zemlje dopuštaju dvojna državljanstva pod uslovom da je riječ o državljanstvu države koja je članica Europske Unije.

Procentualno koliko BiH državljana živi u zemljama koje ne dopuštaju dvojno državljanstvo?

Prema zadnjim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, broj bh. iseljenika je oko 2 miliona, od toga u državama koje ne dopuštaju dvojno državljanstvo sa državama koje nisu članice Europske Unije (slučaj kakav je kod nas u BiH, te kakav je do nedavno bio u Hrvatskoj, koja je riješila ovaj problem ulaskom u EU) procentualno je svega oko 2 %, sa tendencijom smanjenja zbog uvođenja dvojnoga državljanstva od država koje to pravo ranije nisu priznavali, poput Danske.

Kao advokat pravni ekspert sa iskustvom većim od dvije decenije sa državljanstvom BiH – pojasnite nam najnoviju odluku Ustavnog suda BiH koja se odnosi na ukidanje pojedinih članova Zakona o državljanstvu BiH?

Uloga Ustavnog suda BiH jeste da podržava Ustav BiH. Prvom rečenicom člana I/7.b) Ustava Bosne i Hercegovine propisano je da nijednom licu neće biti arbitrarno uskraćeno državljanstvo BiH. Dakle, Ustavni sud je postupao u okviru svoje nadležnosti, i ocijenio da odredbe člana 17. i člana 39. stav 1. Zakona o državljanstvu BiH nisu u skladu sa članom I/7.b) i d) Ustava Bosne i Hercegovine jer tim ustavnim odredbama nije utvrđeno da će državljani Bosne i Hercegovine biti lišeni tog državljanstva ukoliko imaju i državljanstvo druge države kojeg se nisu odrekli do datuma određenog osporenim članom, odnosno ukoliko sa tom državom BiH nije zaključila bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu. Prema dosadašnjem zakonu o državljanstvu BiH, osobe koje su ranije stekle državljanstvo neke druge države, trebale bi se do 01. januara 2013. godine izjasniti o tome čije državljanstvo žele.

Advokat Alma Prnjavorac
Advokat Alma Prnjavorac

Kao advokat, sigurna sam da volja ustavotvorca, ako ga možemo tako nazvati jer znamo okolnosti donošenja Ustava BiH, nije bila da izbjeglicama oteža povratak u Bosnu i Hercegovinu. Stoga, Ustavni sud BiH ocjenjuje kao nesporno da bi primjena osporenih zakonskih odredaba izuzetno otežala povratak ove kategorije izbjeglih lica, jer bi im se oduzelo bh. državljanstvo i time bi u matičnoj zemlji postali strani državljani.

Ustav Bosne i Hercegovine nigdje ne propisuje da će se državljani Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo druge države morati odreći tog državljanstva ako žele da zadrže (i) državljanstvo Bosne i Hercegovine. Tačno je da Ustav Bosne i Hercegovine propisuje da državljani Bosne i Hercegovine mogu imati državljanstvo druge države pod uvjetom da postoji bilateralni ugovor između Bosne i Hercegovine i te zemlje. Međutim, Ustav Bosne i Hercegovine, tačnije član I/7.d), nigdje ne propisuje da će se državljani Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo druge države morati odreći tog državljanstva ukoliko nije zaključen bilateralni ugovor između te države i Bosne i Hercegovine, ako žele da zadrže i državljanstvo Bosne i Hercegovine. Osporene zakonske odredbe upravo to propisuju, državljanima Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo druge države dosadašnjim se Zakonom o državljanstvu BiH postavljao uvjet na koji oni ne mogu utjecati. Državljani Bosne i Hercegovine su državljanstvo druge države stekli na osnovu propisa te države, nezavisno od toga da li je Bosna i Hercegovina sa tom državom zaključila bilateralni ugovor (npr: Kraljevina Švedska).

Jedan od najznačajnih izvora u pogledu međunarodnih načela o državljanstvu predstavlja Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine na koju se poziva i u Preambuli Ustava Bosne i Hercegovine. Navedena deklaracija proklamira da svako ima pravo na državljanstvo, te da niko ne smije samovoljno biti lišen svog državljanstva, niti prava da promijeni svoje državljanstvo.

Revizija državljanstva BiH je u toku?

Odjel za reviziju državljanstva – Sektor za državljanstvo i putne isprave pri Ministarstvu civilnih poslova BiH zaduženo je za reviziju državljanstava naturalizovanih lica u periodu od 06. aprila 1992. godine do 01. januara 2006. godine u skladu sa Zakonom o državljanstvu BiH. Za sva naturalizovana lica, za koja je tokom revizije utvrđeno da su državljanstvo stekli na nezakonit način, navedena nadležna tijela BiH su donosila odluke o oduzimanju državljanstva BiH. Lica kojima je oduzeto državljanstvo BiH, shodno zakonskim propisima, imala su pravo na sudsko preispitivanje tako donesenih odluka. Bilo je slučajeva u kojima je Sud BiH svojim odlukama vratio državljanstvo BiH određenom broju naturalizovanih lica kojima su nadležni organi BiH isto oduzeli u prethodnom postupku.

Ona naturalizovana lica kojima je pravosnažnim odlukama oduzeto državljanstvo BiH, postali su stranci u BiH i na njih se, nakon toga, primjenjivao Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu. Ta lica su imala pravo na boravak, po nekom od osnova za boravak stranaca u BiH, međutim, pojedini stranci koji u određenom zakonskom roku nisu ostvarili zakonski utvrđena prava o boravku stranaca u BiH ostali su u neregularnom statusu. Za takve strance izricane su mjere protjerivanja iz BiH, među kojima su se nalazila i lica, koja su, po ocjenama Obavještajno – bezbjednosne agecije BiH, bila prijetnja po nacionalnu bezbjednost i javni red, te su stavljana pod nadzor u Imigracioni centar za strance radi pripreme za deportaciju. U svim navedenim fazama postoje zakonom utvrđeni efikasni pravni lijekovi, koji su od strane istih u punom kapacitetu korišteni. Kao praktični primjer navodim da, ukoliko se izrekne mjera protjerivanja stranca iz BiH te se lice žali, ona ne može biti izvršena sve dok drugostepeni organ – Ministarstvo bezbjednosti ne potvrdi istu mjeru, kako je to Zakonom i utvrđeno. Kada je u pitanju stavljanje stranaca pod nadzor u Imigracioni centar, postupanje drugostepenog organa – Ministarstvo bezbjednosti mora donijeti odluku po žalbi u roku od 24 časa. Nadalje, takvi stranci nakon drugostepene odluke imaju pravo tužbe Sudu BiH, koji je dužan da u roku od tri dana donese odluku. Iz navedenog je vidljivo da se u BiH prema strancima primjenjuju efikasni pravni lijekovi i da se prema njima postupa na najhumaniji način.

Da li će biti olakšano vraćanje BiH državljanstva u budućnosti?

Da, novim izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH, koje su stupile na pravnu snagu, lice kojem je državljanstvo BiH zbog sticanja ili zadržavanja državljanstva druge države prestalo ispisom iz državljanstva, moći će podnijeti zahtjev za ponovno sticanje državljanstva BiH, ako ima odobren privremeni boravak najmanje posljednju godinu na teritoriji BiH ili odobren stalni boravak u BiH. To mnogostruko olakšava ponovno sticanje BiH državljanstva onim licima koja su se morala odreći BiH državljanstva zbog nekog drugog državljanstva, što mnogostruko olakšava proces vraćanja BiH državljanstva u odnosu na dosadašnji zakon o državljanstvu BiH. Imamo puno osoba koje su stekle penziju u inostranstvu i sada su nakon prestanka radnog odnosa odlučili da se vrate u BiH i ovdje ponovno žive, te da vrate i svoje državljanstvo.

Da li se može kupiti pasoš neke EU zemlje?

Mnoge zemlje prodaju svoje državljanstvo, ali niti jedna tako eficijentno kao Malta. Tamo, naime, bogati stranci bez većih problema i čekanja mogu kupiti maltešku putovnicu, a time i pristup Europskoj uniji. Bruxelles nije nimalo oduševljen time. Malta nije jedina koja daje državljanstvo u zamjenu za novac. Činjenica je da i Portugal, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Bugarska i Belgija nude državljanstvo u zamjenu za investicije. No za razliku od Malte, u ovom zemljama su pravna pravila daleko stroža, rokovi duži, a državljanstvo je obično uvjetovano trajnim nastanjivanjem u dotičnoj zemlji. I svote koje treba investirati su mnogo više: od tri milijuna na Cipru do deset milijuna u Austriji. U Njemačkoj se preko prepreka za stjecanje državljanstva, poput one o najmanje osam godina legalnog boravka, preskače samo u slučajevima da se radi o “iznimnom javnom interesu”, recimo kod vrhunskih sportista.

Kako se u Europskoj uniji definiše državljanstvo u pogledu prestanka državljanstva i sticanja?

Kada su u pitanju stjecanje i prestanak državljanstva, u tom pogledu u unutrašnjem pravu ne postoji državna jednoobrazna praksa. Ipak se mogu razabrati, između ostalog, neka osnovna načela: da je diskreciono pravo svake države da odredi ko ima pravo na njezino državljanstvo; da država može predviđati svojim zakonima različite uvjete za primanje u svoje državljanstvo i da država ne može ispisati iz državljanstva neko lice suprotno njegovoj volji. Neke države koje imaju brojno iseljeništvo ili svoje etničke pripadnike u susjednim državama svojim zakonima namjerno dopuštaju stjecanje vlastitog državljanstva bez obaveze ispis iz državljanstva ranije države. Dalje, u sklopu uređenja odnosa država sljednica nastalih raspadom države prethodnice, ponegdje se dvojno državljanstvo nekih lica dopušta kao političko rješenje.

Evropskom konvencijom o državljanstvu (Odluka o ratifikaciji navedene konvencije u BiH stupila je na snagu 10. 03. 2008.godine) potvrđeno je međunarodno pravilo da je ekskluzivno pravo države da prema svom vlastitom pravu odredi ko su njeni državljani. U članu 7. stav 1. tačka a) navedene konvencije regulirano je da država ugovornica ne smije predvidjeti svojim unutrašnjim pravom gubitak njenog državljanstva ex lege, osim u slučaju dobrovoljnog stjecanja drugog državljanstva. S druge strane, članom 16. navedene konvencije propisano je da država ugovornica ne treba utvrđivati da je odricanje ili gubitak drugog državljanstva uvjet za stjecanje ili zadržavanje njenog državljanstva u slučaju kada takvo zadržavanje ili gubitak nisu mogući, ili se ne mogu razumno zahtijevati od lica.

“U narodu” postoji mišljenje da Bosna i Hercegovina ne dopušta dvojno državljanstvo?

Ne, to nije tačno, Bosna i Hercegovina dopušta dvojno državljanstvo svojim državljanima, a tu je i moratorij iz 2004.g. na primjenu zakonske odredbe u trajanju od deset godina, koji je donio Ured visokog predstavnika za BiH, koja se odnosi na spornu zakonsku odredbe o gubitku BiH državljanstva, ukoliko se stekne državljanstvo neke druge države, koja ne zabranjuje dvojna državljanstva. Međutim, neke države EU to ne dopuštaju dvojna državljanstva, upravo iz toga razloga naši državljani koji su se već integrisali u stranu državu, proveli određeno vrijeme stalnog boravka u toj državi, te stekli uvjete za sticanje državljanstva te države, kao zadnji i najbolniji zadatak imaju da se odreknu državljanstva Bosne i Hercegovine, ističe naš sagovornik advokat Alma Prnjavorac.

Uprkos činjenici da je potpisan Sporazum o dvojnom državljanstvu sa susjednim zemljama Hrvatskom i Srbijom, ali i Švedskom, postoji određeni broj zahtjeva građana koji žive u tim zemljama za odricanje od BiH državljanstva, šta mislite o tome:

Ti zahtjevi se podnose kada ove zemlje zahtijevaju od osoba da se odreknu državljanstva Bosne i Hercegovine jer zasnivaju radni odnos u nekim djelatnostima – kao što su poslovi bezbjednosti, rad u vojsci, državnoj službi, ministarstvu unutrašnjih poslova i slično. Osobe podnose ove zahtjeve za ispis iz BiH državljanstva iz razloga što zakonodavstva Hrvatske, Srbije, Švedske i drugih zemalja propisuju da lice ima državljanstvo samo one države u kojoj obavlja gore navedenu djelatnost.

Može li se imati i više od dva državljanstva ukoliko je država članica EU?

U pravilu je moguće posjedovati više od dva državljanstva. Teoretski, broj državljanstava nije ograničen ukoliko se radi o državljanstvu država zemalja članica EU. Postoje slučajevi u kojima su građani već rođenjem ili porijeklom građani više država. Takva osoba se može pobrinuti i za sticanje novog državljanstva, ako ispunjava uvjete propisane zakonom one države čije državljanstvo želi da stekne. Navodi naša sagovornica Alma Prnjavorac, advokat specijaliziran za pitanje državljanstva.

Šta Bosna i Hercegovina može uraditi da se taj negativni trend ispisa bosanskog državljanstva zaustavi?

Mnogo toga, a primarno bi bilo ulazak u EU. Nakon ulaska BiH u EU, nijedno lice ne bi moralo da se odrekne BiH državljanstva, a svi oni koji su ga se morali ispisati iz bosanskog državljanstva imali bi mogućnost ponovnog vraćanja državljanstva Bosne i Hercegovine.

Međutim, trend ispisa iz BiH državljanstva se smanjuje iz godine u godinu. Od 2003. godine kada je broj onih kojima je prestalo BiH državljanstvo bio najveći, svake naredne godine taj broj je manji, a posebno olakšanje jeste najava mnogih država da će uvesti mogućnost dvojnoga državljanstva i za države koje nisu članice EU.

Raseljavanje mladih i visokoobrazovanih iz BiH

Iako nije utvrđen tačan broj građana koji su u posljednjih nekoliko godina napustili Bosnu i Hercegovinu u potrazi za poslom, procjenjuje se da ih se samo u zemlje Europske unije tokom 2008. i 2009. godine odselilo na desetine hiljada. Podatak je to temeljen na izvješćima Europske komisije koja nisu pobrojala iseljenike u Australiju, Sjedinjene Američke Države ili Kanadu. Za razliku od vremena komunističke Jugoslavije, demografski ugroženu Bosnu i Hercegovinu danas napuštaju visokoobrazovani ljudi koji u svojoj zemlji ne mogu dobiti posao ili jednostavno nemaju motivaciju raditi poslove za koje ne vjeruju da će im osigurati bolju budućnost. Sve ih povezuje pesimizam, uvjerenje da neko bolje sutra u Bosni i Hercegovini neće tako brzo svanuti, ali i ambicioznost, ističe za naš list advokat Alma Prnjavorac.

Koje su to iznimne situacije u kojima naši državljani imaju pravo da zadrže svoje BiH državljanstvo, a da steknu državljanstvo neke države članice EU?

Ukoliko potičete iz zemlje koja svojim građanima zabranjuje ispis iz državljanstva ili kada tako nešto nije predviđeno, ne morate da se odreknete starog državljanstva za sticanje novog ni onda kada vam druga država postavlja nerazumne uslove za ispis iz državljanstva. To mogu da budu previsoke administrativne takse.

Vezano za pitanje, šta je razumno za postupak ispisa iz državljanstva, primenjuje se blaži kriterijum za strance koji imaju preko 60 godina života. Dvojno državljanstvo se može odobriti i u slučaju kada biste uslijed ispis iz državljanstva pretrpjeli značajnu ekonomsku ili imovinsku štetu.

Dvojno državljanstvo se može odobriti i ako pripadate izuzetno ugroženoj grupaciji, npr. ako ste registrovani kao imigrant. Kao državljanin neke od zemalja članica Evropske unije ili Švicarske, možete biti naturalizovani prihvatanjem dvojnog državljanstva.

“Bosna i Hercegovina ubija elan”

Naime, tridesetjednogodišnja M. (podaci poznati redakciji) je magistrica farmacije i ima stalan posao s redovitim primanjima, što se u Bosni i Hercegovini smatra pravom srećom. No, ona od života očekuje više pa je počela pakirati kofere. Pozicija na trenutnom poslu joj je, kaže, zacementirana i na njemu bi mogla dočekati penziju. Ali ona želi da neko cijeni njezin rad te priželjkuje poslovno okruženje koje će je stimulirati da ulaže u profesionalna znanja i kompetencije, što sada, kaže, nije slučaj.

M. nije jedina koja svoju poslovnu sreću traži na Zapadu.

“Nije mi problem raditi koliko god treba, ali želim da se to vrednuje plaćom. Uz to, želim učiti i napredovati. Nisam postigla maksimum, s obzirom na znanje i iskustvo. Ne mogu reći da nazadujem, ali stojim na mjestu“, priča nam magistrica farmacije s budućom adresom u EU. “Ovdje mi je posao dinamičan, svladala sam ga, ali mislim da mi se neće otvoriti nove i unosnije prilike. Imam dojam da bi to moglo funkcionirati dok imam elana, ali kada ga nestane, doći će faza nemarnosti i bit će mi svejedno.”

Zakonska odredba je propisana Zakonom o državljanstvu BiH u članu 19:

“1. Državljanin koji je napunio 18 godina, koji živi u inostranstvu i ima državljanstvo druge države, ili mu je zagarantovano sticanje državljanstva druge države, ima pravo da se ispiše iz bosanskog državljanstva.

2. Djetetu koje živi u inostranstvu i ima državljanstvo druge države ili mu je isto zagarantovano prestaje državljanstvo BiH ispisom iz bosanskog državljanstva i to na na zahtjev oba roditelja kojima je državljanstvo BiH prestalo ispisom iz državljanstva, ili na zahtjev jednog roditelja kojem je državljanstvo prestalo ispisom iz BiH državljanstva uz saglasnost drugog roditelja koji je državljanin BiH, ili na zahtjev jednog roditelja kojem je državljanstvo BiH prestalo ispisom iz državljanstva, ako je drugi roditelj mrtav ili je izgubio roditeljsko pravo ili je stranac ili osoba bez državljanstva ili na zahtjev usvojioca ako mu je prestalo državljanstvo BiH ispisom iz državljanstva BiH i odnos između usvojioca i usvojenog djeteta je odnos potpunog usvojenja. Ako je dijete starije od 14 godina, zahtijeva se njegov pristanak.

3. U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana, državljanstvo BiH prestaje licu kada nadležni organ utvrdi da su ispunjeni potrebni uslovi iz st. 1. i 2. ovog člana i stranci uruči rješenje o prestanku državljanstva BiH, ili kad joj ga nadležno diplomatsko-konzularno predstavništvo BiH u inostranstvu uputi poštom.”

Advokat Azur
Advokat Azur

Vezani tekstovi: Odricanje od bosanskog državljanstva

POSTAVI ODGOVOR

Molimo upišite vaš komentar
Molimo upišite vaše ime